Snaga, izdržljivost i upornost potrebni su svakom izvozniku da bi razvijao kraljicu domaćeg gospodarstva – izvoz. Tim je riječima predsjednik uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev otvorio 12. HBOR-ovu konferenciju izvoznika koja je u Dubrovniku okupila najutjecajnije gospodarstvenike i bankare iz investicijskih banaka u Europi.
Pomoć Vlade
Iako je HBOR lani izvoznike popratio sa 8,4 milijarde kuna plasmana, a u sedam mjeseci 2013. plasirao još 4 milijarde kuna u izvoz, Kovačev je upozorio da nije zadovoljan jer bi za popravak deficita u trgovinskog bilanci bilo nužno osigurati jaču potporu. A čini se da će iz Vlade ona izvoznicima i doći.
Novi model gospodarske diplomacije predstavio je zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović, a ministar financija Slavko Linić najavljuje fond za jačanje kapitalne baze izvoznih tvrtki.
– Ovog mjeseca implementirat ćemo novi sustav gospodarske diplomacije koji će raditi po željama i potrebama izvoznika, a na primjeru iskustava stranih diplomacija – obećao je Klisović. Veleposlanstva diljem svijeta morat će izvoznicima dojavljivati o izvoznim poslovima preko sustava Hrvatske gospodarske komore i drugih poslovnih organizacija, a na web-stranici izvoznici će moći prijavljivati sve trgovinske barijere koje će potom diplomati morati rješavati, kao i dojavljivati kakvi im oblici potpore trebaju za dobivanje nekog posla.
I dok će diplomacija nastojati \'\"pogurati\" dobivanje poslova, Linić se nada da će uz pomoć Europske investicijske banke, Svjetske banke i domaćih poslovnih banaka uspjeti organizirati fond za dokapitalizaciju tvrtki u tom sektoru. Faza restrukturiranja je, kaže, gotova i treba pripremiti novac za pomoć gospodarstvu. Fond bi trebao imati 150 milijuna eura, a ministar je pozvao banke da mu pruže ruku u ostvarivanju ovog projekta.
– Poduzetnici su u posljednjih pet godina ulagali u nekretnine, ali ne u hotele ili industrijska postrojenja, nego u zemljišta, zgradurine i poslovne prostore pa sada imaju problema s vraćanjem kredita, prezaduženi su i nesposobni za nova ulaganja – ocijenio je Linić i obećao pomoć i u dokapitalizaciji HBOR-a za koji je kazao da je \"jedina i najvažnija banka za državu\".
\"Soft investicije\"
Kombinacija državne pomoći kroz investicijske banke standard je i u Europi, a niz čelnika europskih financijskih institucija hrvatskim izvoznicima poručio je da Europa želi jačati malo i srednje poduzetništvo koje tjera da se internacionaliziraju i prošire svoje poslovanje. Europska investicijska banka najavila je plasmane od 60 milijardi eura u iduće tri godine, ali u Hrvatsku ove godine neće stići više od 500 milijuna eura koji su već potpisani.
Europska središnja banka za razliku od EIB-a za Hrvatsku ima još novca, ali žele ih plasirati u infrastrukturu poput gradnji škola i vrtića, odnosno u takozvane soft investicije. Svjetska banka podupirat će reforme pa je njezin čelnik za Hrvatsku Hongjoo Hanh istaknuo da moramo racionalizirati zdravstvo, obrazovanje i socijalu, a od sektora potencijal vidi u komercijalizaciji inovativnih projekata i istraživanju te razvoju logistike.
Javna poduzeća koja upravljaju autocestama, lukama i željeznicama treba ustrojiti tako da donose državi novac i budu okosnica razvoja logistike – kaže Hahn.
>>HBOR otvorio nove kreditne linije
